Sve se može kad se hoće

XIV Zimske olimpijske igre održane u Sarajevu, okupile su na jednom mjestu sve tadašnje svjetske velikane zimskih sportova. BiH je te 1984. godine bila centar svijeta, a Sarajevo je s ponosom ušlo u uglednu porodicu olimpijskih gradova. Šta se danas dešava sa gradom koji bi morao njegovati tradiciju zimskih sportova?
Rat je učinio svoje, razoren je veći dio infrastrukture, ali se danas,
desetljeće nakon Dejtona još uvijek ne vuku konkretni koraci, kako bi
se olimpijski san ponovo oživio.
Jedini je ovo zimski olimpijski grad svijeta u kojem se nije znalo niti
kada počinje sezona za sportove na ledu, niti da li će leda u u
bosanskohercegovačkoj metropoli uopšte biti.
Zahvaljujući entizijastima, leda je ipak bilo na ledenoj površini
Zetre, ali ono što je značajno i ono što bi ovom gradu dalo poseban
sjaj jeste vraćanje u funkciju ratom onesposobljene Ledene dvorane SKC
Skenderija.
Velike polemike vođene su oko tog pitanja, pa su tako čelni ljudi Grada
te direktor ovog sportskog centra, dugo tvrdili da je za realizaciju
osposobljavanja neophodan milion konvertibilnih maraka, koje je
nemoguće obezbijediti. S druge strane, iz Hokejaškog saveza BiH je
potvrđeno da je potreban višestruko manji iznos i da sredstva već
postoje, zahvaljujući donacijama Međunarodnog hokejaškog saveza.
Jedino što, prema njihovom mišljenju, nedostaje za ovaj projekat je
manja popravka krova na pomenutoj dvorani, koja se trenutno iznajmljuje
privatnim košarkaškim klubovima. Razgovarali smo sa gospodinom Harisom
Muhićem, predsjednikom Saveza hokeja na ledu BiH.
„Skenderija se sada nalazi u jednoj fazi da se svi elementi koji su
potrebni za postavljanje ledene površine pripremljeni, međutim, zbog
aktuelne situacije i kraja sezone, Skenderija još nije otvorila svoja
vrata da bismo mogli da počnemo sa pripremama postavljanja leda. Tako
da, mojim nekim rezonovanjem, mislim da bi to bilo realno u septembru
ove godine, jer za ovu godinu definitivno su uspjeli da onemoguće
postavljanje leda, iako su svi subjekti involvirani u ovu priču, od
Opštine Centar, kantonalnog premijera pa i same Skenderije zaista
uspjeli da na neki način onemoguće. Ali ja mislim da će olimpijsko
Sarajevo u sljedećoj sezoni sigurno imati led“, kaže Muhić.
Da sve ostaje u nadi i na obećanjima, govori i činjenica da je u
Sarajevu nedavno prezentiran projekat izgradnje dvije nove skakaonice
na olimpijskoj ljepotici Igman. Za njihovu gradnju je potrebno uložiti
oko 8 miliona eura.
Ova investicija bi bila isplativa, smatra direktor Kantonalnog javnog preduzeća ZOI '84 Nedžad Ajnadžić.
„Ovo je sada jedan od bitnih temelja koji treba da obeća prije svega
perspektivu u dva smjera. Jedan smjer je povlačenje nepovratnih
sredstava iz EU fondova, a druga solucija za rješenje jeste da imamo
direktno zainteresiranog partnera iz Austrije, koji je spreman da
ponudi nepovratna sredstva za rekonstrukciju, uz pribavljanje svih
prethodnih saglasnosti lokalne zajednice, Kantona Sarajevo i Federalnog
ministarstva prostornog uređenja te autora, odnosno arhitekte koji je
već radio postojeće skakaonice“, kaže Ajnadžić.
Zvuči sjajno, no realnost je često drugačija. Da bi skijališta radila
kako treba, sredstva bi se najprije morala uložiti u popravku liftova,
koji su dotrajali jer datiraju još od 1984. godine. Do sada je veoma
malo urađeno, kako bi se sigurnost skijališta dovela na zadovoljavajući
nivo.
Sigurnost skijaša ugrožavao je i ovosezonski manjak snijega na
planinama, a taj problem se mogao riješiti, da su čelnici iz ZOI 84,
topove za pravljenje vještačkog snijega iz Austrije, po dogovoru i
isplatili. Pošto se to nije desilo, topovi stoje neupotrebljeni jer su
ih Austrijanci onesposobili, dok im dogovorena suma novca ne bude
isplaćena.
Naši olimpijci koji su se pripremali za nedavno održane olimpijske igre
u Vancouveru, potvrdili su nam da uslovi treniranja i finansijska pomoć
nisu bili na zavidnom nivou, ali kažu da su se nekako snašli.
Sve dok se ljudi koji bi nas u svijetu trebali predstaviti u najboljem
svjetlu - snalaze, do tada ćemo biti slabo rangirani na sportskim
terenima, a znamo da ovaj sport u našoj zemlji ima potencijal, koji je
nažalost sputan. S druge strane planiraju se veliki projekti, čiji je
prioritet upitan, pa bismo tako mogli imati skakaonice u zemlji u kojoj
ne postoji niti jedan skakač/letač.
Da je moguće malim, ali sigurnim koracima zimske sportove, ali i
turizam dovesti do zavidnog nivoa, ulažući sredstva u prioritetne
projekte, pokazuje i svijetli primjer olimpijske Jahorine, gdje je u
funkciju stavljen šestosjed, koji je znatno doprinio poboljšanju
posjećenosti ovoj planini, razvoju turizma, kao i afirmaciji ovog
sporta.
Na Bjelašnici je otvoren snowboard park koji ove sezone bio domaćin
Evropa kupa, sa mnogobrojnim takmičarima i posjetiteljima iz cijele
Evrope.
Da se može kad se hoće, pokazuju i zaljubljenici u hokej na ledu. Ove
godine je oformljena i prva bh. liga u ovom sportu koja je prije
nekoliko dana i okončana, a naši hokejaši su mimo toga, ostvarivali
značajne rezultate na međunarodnoj sceni.
Mladi brzoklizač Edin Branković, je također mnogo puta osvjetlao obraz naše zemlje na međunarodnim takmičenjima.
BiH je tako zemlja koja posjeduje potencijal, talenat i volju
pojedinaca. Što prije to bude jasno i čelnim ljudima bh. Olimpijskog
komiteta, prije će i Sarajevo prestati važiti za crnu ovcu ugledne
olimpijske porodice.
|